„Ne opraštaj nikome u životu. Kada su te varali i pravili budalom znali su šta rade.“ – Oštra poruka psihologa

U modernom društvu, pojam opraštanja često se smatra vrlinom. Od ranog djetinjstva učimo da je opraštanje ključ za mir, unutarnju ravnotežu i harmoniju u međuljudskim odnosima. Međutim, sve češće se u javnom prostoru pojavljuju glasovi psihologa koji se kritički osvrću na ovu tradicionalnu ideju, sugerirajući da ponekad ne opraštanje može biti zdraviji i efikasniji put ka emocionalnom blagostanju. Jedna od takvih poruka izazvala je pravu buru: „Ne opraštaj nikome u životu. Kada su te varali i pravili budalom, znali su šta rade.“

Ova izjava, iako oštra, otvara mnoga pitanja o tome kako trebamo pristupiti povredama i izdaji u životu. Zašto neki stručnjaci savjetuju da prestanemo bezuslovno opraštati i što stoji iza ovakvog stava?

Opraštanje i njegove zamke

Opraštanje je često povezano sa emocionalnim oslobađanjem. Ljudi koji praštaju kažu da se nakon toga osjećaju lakše, oslobođeni bijesa i gorčine. Međutim, psiholozi upozoravaju da je ovaj proces daleko složeniji nego što se čini. Kada se suočimo s nečijom izdajom, prevara, laž ili manipulacija često ostave duboke rane koje nije lako zacijeliti jednostavnim oprostom.

Oni koji se odluče ne opraštati često su etiketirani kao ogorčeni ili zlopamtila, no psihologija je prepoznala i drugu stranu medalje. Opraštanje, posebno kada nije iskreno i autentično, može biti štetno. Naime, mnogi ljudi osjećaju pritisak da oproste jer to okolina od njih očekuje. Ovaj pritisak može dovesti do emocionalne represije, gdje osoba potiskuje svoja stvarna osjećanja u korist “miroljubivog” rješenja. Na duže staze, ovakva vrsta opraštanja može dovesti do anksioznosti, depresije, pa čak i fizičkih simptoma poput nesanice i glavobolja.

Svjesnost o namjeri

Jedan od ključnih argumenata zagovornika stava da nije potrebno uvijek opraštati jeste činjenica da su ljudi koji nas povrijede često svjesni svojih postupaka. Kada su te varali, ponižavali ili iznevjerili, većina njih je znala što radi. Ovaj nivo svjesnosti o vlastitim postupcima ukazuje na to da su ti postupci bili namjerni i smišljeni. Ako oprostimo bez razmišljanja, ne priznajemo tu bolnu istinu – da je povreda bila svjesna i namjerna.

Psiholozi koji podržavaju ovakav stav smatraju da je važno prepoznati granice i ne dozvoliti ljudima koji nas povređuju da nastave to raditi. Opraštanje bez posljedica može dati signal počinitelju da su njihovi postupci prihvatljivi. Umjesto toga, zadržavanje stava ne-opraštanja može pomoći u postavljanju jasnih granica i zaštiti od budućih povreda.

Samopoštovanje i otpust

Ne opraštanje nije nužno povezano sa zlopamćenjem. Riječ je o zaštiti vlastitog integriteta i samopoštovanja. Kada odlučimo ne oprostiti nekome tko nas je duboko povrijedio, zapravo šaljemo jasnu poruku sebi i drugima: „Zaslužujem bolje.“ Ne-opraštanje je, u ovom kontekstu, svjestan izbor da nećemo dopuštati daljnje zlostavljanje i nepravdu u svom životu.

Također, psiholozi ističu da postoji razlika između ne opraštanja i držanja bijesa. Ne-opraštanje ne znači da osoba stalno proživljava negativne emocije prema onome tko ju je povrijedio, već da odbija pružiti oprost kao formu prihvaćanja neprihvatljivog ponašanja. Ključno je ne ostati zarobljen u gorčini, nego kroz proces ne-opraštanja otpustiti tu osobu iz svog života, bez potrebe za ponovno uspostavljanje kontakta ili odnosa.

Oštra poruka koja sugerira da ne trebamo opraštati svakome tko nas povrijedi izaziva snažne reakcije, ali nosi važnu lekciju. Opraštanje nije uvijek najbolji put, posebno kada povrede dolaze od ljudi koji su svjesno izabrali da nas povrijede. Umjesto brzog i nepromišljenog oprosta, važno je preispitati motive, posljedice i dugoročne efekte tog čina na naše emocionalno i mentalno zdravlje. Ne-opraštanje može biti čin samopoštovanja i zaštite, a ne nužno izraz ogorčenosti ili zlopamćenja. Na kraju, svatko mora sam odlučiti gdje postaviti granicu između oprosta i zaštite vlastitog integriteta.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *